- Čemu služi
- Kako se to radi
- 1. Vanjska procjena
- 2. Digitalni rektalni pregled
- 3. Anuskopija
- 4. Retosigmoidoskopija
Proktološki pregled je jednostavan ispit koji ima za cilj procijeniti analnu regiju i rektum kako bi se istražile gastrointestinalne promjene i identificirale pukotine, fistule i hemoroidi, osim što je važan ispit koji se koristi u prevenciji kolorektalnog karcinoma.
Proktološki pregled provodi se u ordinaciji i traje oko 10 minuta, a za njegovo izvođenje nije potrebna nikakva priprema. Iako je jednostavan, može biti neugodan, pogotovo ako osoba ima analne pukotine ili hemoroide. Međutim, važno je izvesti ga kako bi se postavila dijagnoza i moglo se započeti s liječenjem.
Čemu služi
Proktološki pregled proktolog ili liječnik opće prakse utvrđuje promjene u analnom i rektalnom kanalu koje mogu biti prilično neugodne i imati negativan utjecaj na život osobe. Ispit se obično izvodi s ciljem:
- Spriječiti kolorektalni karcinom; Dijagnosticirati unutarnje i vanjske hemoroide; Istražiti prisutnost analnih pukotina i fistula; Utvrditi uzrok analnog svrbeža; Provjeriti prisutnost anorektalnih bradavica; Istražiti uzrok krvi i sluzi u stolici.
Važno je da se proktološki pregled obavi čim osoba utvrdi bilo kakve anorektalne znakove ili simptome, poput analne boli, prisutnosti krvi i sluzi u stolici, boli i poteškoća u evakuaciji i analne nelagode.
Kako se to radi
Prije samoga ispitivanja obavlja se procjena znakova i simptoma koje je osoba opisala, uz procjenu kliničke anamneze, načina života i crijevne rutine, kako bi liječnik mogao provesti ispit na najbolji način.
Proktološki pregled obavlja se u fazama, pri čemu se u početku preporučuje osobi da obuče prikladan ogrtač i legne na bok sa uvijenim nogama. Tada liječnik započinje ispit koji se, općenito, može podijeliti na vanjsko vrednovanje, digitalni rektalni pregled, anuskopiju i rektosigmoidoskopiju:
1. Vanjska procjena
Vanjska procjena prva je faza proktološkog pregleda i sastoji se od promatranja anusa od strane liječnika radi provjere prisutnosti vanjskih hemoroida, fisura, fistula i dermatoloških promjena koje uzrokuju analni svrbež. Tijekom evaluacije liječnik također može zatražiti da se osoba potrudi kao da će se evakuirati, jer je tako moguće provjeriti postoje li natečene vene i ukazuju na unutarnje hemoroide razreda 2, 3 ili 4.
2. Digitalni rektalni pregled
U ovoj drugoj fazi ispitivanja liječnik obavlja digitalni rektalni pregled, pri čemu je kažiprst umetnut u anus osobe, pravilno zaštićen rukavicom i podmazan, kako bi se procijenio analni otvor, sfinkter i završni dio crijeva, što je moguće identificirati prisutnost kvržica, fistuloznih otvora, izmeta i unutarnjih hemoroida.
Osim toga, digitalnim rektalnim pregledom liječnik može provjeriti prisutnost analnih lezija koje se mogu osjetiti i prisutnost krvi u rektumu. Shvatite kako se radi digitalni rektalni pregled.
3. Anuskopija
Anuskopija omogućava bolju vizualizaciju analnog kanala, omogućavajući prepoznavanje promjena koje nisu otkrivene digitalnim rektalnim pregledom. U ovom pregledu, u anus se ubacuje medicinski proizvod zvan anoskop, koji je prozirna jednokratna ili metalna cijev koja se mora pravilno podmazati da bi se mogla uvesti u anus.
Nakon uvođenja u anoskop, svjetlost se primjenjuje izravno na anus kako bi liječnik mogao bolje vizualizirati analni kanal, omogućavajući prepoznavanje hemoroida, analnih pukotina, čira, bradavica i znakova koji ukazuju na karcinom.
4. Retosigmoidoskopija
Rektosigmoidoskopija je indicirana samo kad ostali testovi nisu mogli utvrditi uzrok znakova i simptoma koje je osoba iznijela. Kroz ovaj pregled moguće je vizualizirati završni dio debelog crijeva, prepoznajući promjene i znakove koji ukazuju na bolest.
U ovom se pregledu u analni kanal ubacuje kruta ili fleksibilna epruveta, koja na kraju ima mikrokameru kako bi liječnik mogao preciznije procijeniti regiju i lakše identificirati promjene poput polipa, lezija, tumora ili žarišta krvarenje. Pogledajte kako se izvodi rektosigmoidoskopija.
