Selektivna pažnja je sposobnost mozga koji odabire važne informacije i zanemaruje nevažne informacije. Odabrani podaci će se činiti jasnijima i intenzivnijima, a biraju se prema zanimanju i značenju za većinu vremena nesvjesno.
Podražaji poslani u mozak mogu biti vizualni, njušni, zvučni, ukusni ili taktilni, međutim u određenom trenutku mozak ih nije u stanju asimilirati, a na kraju koristi selektivnu pažnju kao strategiju filtriranja informacija.
Obično ljudi primaju podražaje prema trenutnoj potrebi. Na primjer, ako netko razmišlja o kupnji automobila, više će pažnje posvetiti automobilima na ulici, reklamama i razgovorima o njemu.
Selektivna pažnja ima veliki utjecaj na učenje jer pomaže pojedincima da zadrže fokus pozornosti u razredu ili knjizi, izbjegavajući ometanja i pružajući dobre i rastuće performanse.