Emocionalna labilnost, poznata i kao emocionalna nestabilnost, je stanje koje se javlja kada osoba ima vrlo brze promjene raspoloženja ili ima emocije nesrazmjerne određenoj situaciji ili okruženju, uz nekontrolirani plač ili smijeh. Ovo se stanje očituje i kroz druge simptome poput izljeva bijesa, epizoda ekstremne tuge i odvajanja od drugih ljudi.
Većinu vremena emocionalnu labilnost izazivaju genetske promjene, negativna iskustva u djetinjstvu ili ozljede mozga uzrokovane traumom glave ili drugim bolestima poput Alzheimerove bolesti, a mogu se povezati i s nekim mentalnim poremećajima kao što su pseudobulbarski afekti, bipolarni poremećaj, Granica i ciklotimija.
Liječenje emocionalne labilnosti može se provesti antidepresivima koji preporučuju psihijatar, psihoterapija i prirodne mjere kao što su tjelesna aktivnost, meditacija putem opuštanja i tehnika disanja.
Glavni simptomi
Simptomi emocionalne labilnosti ovise o težini stanja i razlikuju se od osobe do osobe i mogu biti:
- Nagle promjene raspoloženja; Eksplozija bijesa bez ikakvog očitog razloga; Nekontrolirano plakanje ili smijeh u neprimjerenim trenucima; Prekomjerna tuga koja se pojavljuje iznenada i bez objašnjenja; Pretjerana vezanost ili odvojenost prema drugim ljudima.
U nekim slučajevima emocionalna labilnost povezana je sa simptomima depresije, anksioznosti, pa čak i poremećaja prehrane, poput jedenja, anoreksije i bulimijske nervoze. Saznajte više o bulimiji nervozi i drugim simptomima.
Kako se provodi tretman
Liječenje emocionalne labilnosti trebao bi navesti psihijatar, ovisno o težini simptoma i ima li osoba neki pridruženi poremećaj ili psihološki problem. Općenito, liječnik preporučuje korištenje lijekova poput antidepresiva za regulaciju moždanih hormona odgovornih za emocije.
Neke prirodne mjere mogu pomoći i u liječenju emocionalne labilnosti, kao što su vježbanje tjelesnih vježbi, razvijanje distrakcije i aktivnosti u slobodno vrijeme, sudjelovanje u meditacijskim treninzima tehnikama disanja i opuštanja te praćenje psihologa, putem psihoterapije. Pogledajte više što je psihoterapija i čemu služi.
Važno je konzultirati se s psihijatrom i započeti s liječenjem čim se simptomi pojave jer, često, simptomi ove promjene narušavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti kao što su, primjerice, rad, učenje, odlazak u kino ili kazalište.
Mogući uzroci
Uzroci emocionalne nestabilnosti mogu biti povezani s genetskim utjecajima koji se prenose s roditelja na djecu, traumatičnim iskustvima u djetinjstvu, a neki ljudi imaju veću vjerojatnost da će se ova vrsta promjena promijeniti, poput žena u dobi od 16 do 24 godine. Ovu promjenu često uzrokuju psihološki problemi koji otežavaju kontrolu emocija i reakcija, poput:
- Poremećaj nedobrovoljne emocionalne ekspresije ili pseudobulbarne naklonosti: sastoji se od poremećaja naklonosti, karakteriziranog poteškoćama u kontroli emocija i očituje se nekontroliranim smijehom ili plačem; Ciklotimija: to je psihološko stanje u kojem osoba varira između euforije i depresije; Granični sindrom: karakteriziraju nagle promjene raspoloženja i pretjerani strah od napuštanja drugih ljudi; Bipolarni poremećaj: prepoznaje se kroz izmjenu raspoloženja, između depresivne i manične faze, što je ekstremna euforija; Poremećaj hiperaktivnosti deficita pažnje (ADHD): češći kod djece, to je vrsta poremećaja koji dovodi do prekomjerne distrakcije i impulzivnosti; Poremećaj autizanskog spektra (ASD): to je sindrom koji uzrokuje promjene u ponašanju i probleme u komunikaciji i socijalizaciji.
Određene ozljede mozga uzrokovane traumom glave, frakturom lubanje i bolestima poput Alzheimerove bolesti, multiple skleroze i frontotemporalne demencije također mogu potaknuti simptome emocionalne labilnosti. Pogledajte o čemu se radi i koji su glavni znakovi i simptomi frontotemporalne demencije.
Pored toga, neke svakodnevne situacije mogu dovesti do pojave simptoma emocionalne labilnosti, poznatih kao okidači. Neki okidači mogu biti pretjerani umor, tjeskoba, stres, gubitak posla, smrt člana obitelji, sukobljeni odnosi i vrlo bučna mjesta
