- Hrana da bude pametnija
- Uvijek držite mozak u formi radeći tjelesne vježbe da biste postali pametniji i pročitajte više detalja o tome što jesti za vrijeme studija i na dan prijemnog ispita na: Hrana za prijemni ispit.
Da biste postali pametniji, hrana treba redovito uključivati hranu poput lososa, agruma ili sjemenki bundeve jer sadrže hranjive tvari koje poboljšavaju moždane kapacitete, poput pamćenja i koncentracije, olakšavajući proces učenja. Uz to, izbjegavanje jesti previše masnoće i šećera također pomaže u održavanju i poboljšanju moždanih funkcija jer smanjuju oksidaciju i trošenje svih stanica u tijelu, uključujući neurone.
Stoga je važno što jesti kako bi postali pametniji, osobito za one koji su podvrgnuti velikom mentalnom stresu, kao što je na primjer vrijeme u srednjoškolskom ili fakultetskom ispitu, ili puno posla.
Pogledajte ovaj video i saznajte što i kako možete jesti za polaganje prijemnog ispita ili javnog natjecanja.
Hrana da bude pametnija
Hrana koja postaje pametnija može biti:
- Losos, sardine, tuna, laneno sjeme, orašasti plodovi - jer su bogati omega 3, što poboljšava rad i rad mozga za bilježenje informacija. Jagoda, trešnja, malina, trešnja, šipak, ribizla - koji imaju flavonoide koji pospješuju cirkulaciju krvi i komunikaciju između moždanih stanica. Sjemenke bundeve, bademi, lješnjaci - izvrsni su izvori magnezija, koji povećava sposobnost za učenje i pamćenje. Narandža, limun, repa, rajčica - imaju antioksidante za zaštitu moždanih stanica, olakšavajući rad svih moždanih kapaciteta. Kava, kolača, guarana - koji stimuliraju pića za središnji živčani sustav, ostavljajući mozak budnijim i olakšavajući koncentraciju i prikupljanje informacija.
Da biste postali pametniji, potrebno je jesti jednu od tih namirnica pri svakom obroku, poput soka od jagoda za doručak, lososa za ručak, sok od repe u popodnevnim satima i salatu sa sjemenkama i suho voće za večeru, na primjer.
Nakon 3 mjeseca obogaćivanja prehrane tim namirnicama, vježbanja mozga igrama riječi ili uzimanje čitanja, a također i vježbanja fizičkim aktivnostima, poput hodanja ili trčanja radi poboljšanja opskrbe krvlju i dolaska kisika i hranjivih tvari u mozak i poboljšanja pamćenja, moguće je povećati kapacitet mozga u bilo kojoj dobi.