- Glavni simptomi
- Kako se postavlja dijagnoza
- Mogući uzroci ALS-a
- Kako se provodi tretman
- Kako se radi fizioterapija
Amiotrofična lateralna skleroza, poznata i kao ALS, degenerativna je bolest koja uzrokuje uništavanje neurona odgovornih za kretanje dobrovoljnih mišića, što dovodi do progresivne paralize koja na kraju završava sprečavanjem jednostavnih zadataka, poput hodanja, žvakanja ili govora, na primjer.
S vremenom bolest uzrokuje smanjenje snage mišića, osobito na rukama i nogama, a u naprednijim slučajevima zahvaćena osoba paralizira i njihovi mišići počinju atrofirati, postajući sve manji i tanji.
Amiotrofična lateralna skleroza još nije izliječena, ali liječenje fizikalnom terapijom i lijekovima, poput Riluzola, pomažu da se odgodi napredovanje bolesti i održi što veća neovisnost u svakodnevnim aktivnostima. Saznajte više o ovom lijeku koji se koristi u liječenju.
Glavni simptomi
Prve simptome ALS-a teško je prepoznati i varirati od osobe do osobe. U nekim je slučajevima češće da se osoba pokreće tepihom, dok je u drugima, primjerice, teško pisati, podizati predmet ili govoriti pravilno.
Međutim, s napredovanjem bolesti simptomi postaju očitiji, koji postaju sve poznatiji:
- Smanjena snaga u mišićima grla; Česti grčevi ili grčevi u mišićima, posebno u rukama i nogama; deblji glas i poteškoće u glasnijem govoru; Poteškoće u održavanju ispravnog držanja; Poteškoće pri govoru, gutanju ili disanju.
Amiotrofična lateralna skleroza pojavljuje se samo u motornim neuronima, te stoga osoba, čak i razvijajući paralizu, uspijeva zadržati sva svoja osjetila mirisa, okusa, dodira, vida i sluha.
Kako se postavlja dijagnoza
Dijagnoza nije laka i, stoga, liječnik može obaviti nekoliko testova, poput računalne tomografije ili snimanja magnetskom rezonancom, kako bi isključio druge bolesti koje mogu uzrokovati nedostatak snage prije sumnje na ALS, poput miastenije gravis.
Nakon dijagnoze amiotrofične lateralne skleroze, životni vijek svakog pacijenta varira između 3 i 5 godina, ali bilo je i slučajeva veće dugovječnosti, poput Stephena Hawkinga koji je s tom bolešću živio više od 50 godina.
Mogući uzroci ALS-a
Uzroci amiotrofične lateralne skleroze još nisu u potpunosti razjašnjeni. Neki slučajevi bolesti nastaju nakupljanjem toksičnih proteina u neuronima koji kontroliraju mišiće, a to je češće kod muškaraca u dobi od 40 do 50 godina. Ali u nekoliko slučajeva, ALS može biti uzrokovan i nasljednim genetskim nedostatkom, koji na kraju prelazi s roditelja na djecu.
Kako se provodi tretman
Liječenje ALS-a mora voditi neurolog, a obično se započinje primjenom lijeka Riluzole, koji pomaže u smanjenju lezija uzrokovanih u neuronima, odgađajući napredak bolesti.
Osim toga, kada se bolest dijagnosticira u ranim fazama, liječnik može preporučiti i liječenje fizikalnom terapijom. U naprednijim slučajevima analgetici, poput Tramadola, mogu se koristiti za smanjenje nelagode i boli uzrokovanih mišićnom degeneracijom.
Kako bolest napreduje, paraliza se širi i na ostale mišiće te na kraju utječe na mišiće disanja, zahtijevajući hospitalizaciju kako bi disali uz pomoć uređaja.
Kako se radi fizioterapija
Fizioterapija za amiotrofičnu lateralnu sklerozu sastoji se od upotrebe vježbi koje poboljšavaju cirkulaciju krvi, odgađajući uništavanje mišića uzrokovanih bolešću.
Uz to, fizioterapeut također može preporučiti i podučiti upotrebu invalidskih kolica, na primjer, kako bi se olakšalo svakodnevne aktivnosti pacijenta s ALS-om.
