Studija koju je provela skupina brazilskih istraživača imala je za cilj utvrditi odnos između koncentracije mokraćne kiseline u slini i postotka masnoće u adolescentu, na primjer, što se može upotrijebiti kao biomarker za pretilost. Ovo istraživanje motivirano je činjenicom da je pretilost javnozdravstveni problem i da Brazil ima više od 50% odrasle populacije s prekomjernom težinom i da je oko 18, 9% Brazilaca pretilo.
Stoga, pokušavajući smanjiti ovaj indeks, istraživači su proučavali koncentracije mokraćne kiseline u slini i njegov odnos s postotkom masnoće u osobi, odnosno koristili su mokraćnu kiselinu u slini kao prediktora pretilosti.
Kako je napravljena studija
Studija je provedena s 248 adolescenata između 14 i 17 godina, u razdoblju od 2014. do 2015., a u istraživanje su uključeni i dječaci i djevojčice, djevojčice koje su već imale prvu menstruaciju i adolescenti koji su već imali potpunu zubu.
Definirani su i neki kriteriji za isključenje, poput prisutnosti karijesa, odsustva zuba, parodontnih bolesti, kroničnih bolesti, upotrebe lijekova tokom dužeg razdoblja, uporabe cigareta, konzumacije ilegalnih droga, upotrebe antibiotika i odbijanja suradnje s aktivnostima koji su predložili istraživači. Dakle, ako je adolescent imao bilo koji od ovih kriterija, nije bio uključen u studiju, jer bi bilo koja od ovih situacija mogla ometati koncentraciju mokraćne kiseline u slini.
Nakon što je osnovana istraživačka skupina, istraživači su započeli sakupljanjem sline, a prikupljeni uzorci poslani su u laboratorij kako bi procijenili neke karakteristike poput pH, koncentracije fosfora, uree i kalcija. Pored toga, izmjerena je i količina kolesterola, vitamina D2 i D3 i mokraćne kiseline, međutim za ove analize bilo je potrebno pribjeći drugoj kolekciji, za koju se pokazalo da će se učiniti kod kuće, ovaj put s adolescentom u 12 sati posta, Uz analizu pljuvačke, napravljen je i fizikalni pregled u kojem se provjerava visina, težina, postotak masti, koštana masa i količina mišićne mase. Na temelju dobivenih podataka izračunao se indeks tjelesne mase (BMI), a adolescenti su mogli biti svrstani u tri skupine prema BMI: normalne, prekomjerne težine i pretilih.
Dobiveni rezultati analizirani su korištenjem statističkog alata kako bi se provjerila povezanost između ocijenjenih parametara.
Što je provjereno
Nakon analize dobivenih rezultata, istraživači su otkrili da ne postoji povezanost između koncentracije fosfora, uree, kalcija, kolesterola i vitamina D2 i D3 i postotka masti. Međutim, otkrili su odnos između postotka masti i količine mokraćne kiseline u slini, s većom koncentracijom kod dječaka i kod onih adolescenata koji su imali veći postotak masti.
Dakle, kako su dobiveni rezultati potvrdili hipotezu studije, istraživači su bili u mogućnosti predložiti prediktivni model postotka masti na temelju spola i količine mokraćne kiseline u slini.
Ovo je prva studija koja je otkrila pozitivan odnos između mokraćne kiseline u slini i postotka masti u velikoj skupini. Stoga su potrebne daljnje studije da bi se ta povezanost dokazala i ti se parametri mogu upotrijebiti u kliničkoj praksi.
Zašto slina?
Slina se može dobiti neinvazivno i bezbolno te može sadržavati proizvode metabolizma koji mogu ukazivati na promjene i, prema tome, prediktore bolesti. Stoga bi evaluacija mokraćne kiseline mogla odražavati metabolizam proteina, osim što je povezana s metaboličkim sindromom i povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Procjena koncentracije mokraćne kiseline u pljuvačkoj kao prediktor većeg postotka masti i, posljedično, metaboličkog sindroma malo je istražena, samo su 2 pilot studije provedene s malom skupinom uzoraka koja je identificirala ovu povezanost. Iz tog razloga, slina je uzorak koji se mora proučiti kako bi se u budućnosti mogao ugraditi u svakodnevnu kliničku praksu.
