Što je delirij, glavne vrste i kako se liječiti

Delirij, također poznat kao obmanjivački poremećaj, je promjena sadržaja misli koja nastaje kada osoba snažno vjeruje u ideju koja nije istina. Neki od znakova koji ukazuju na zabludu smatraju da imate supermoći ili da vas progone neprijatelji, na primjer, da je teško razlikovati maštu od stvarnosti.

Delirij se pojavljuje izolirano ili može biti simptom ljudi koji imaju psihozu, shizofreniju, zlouporabu alkohola i droga, nakon ozljede mozga ili u prisutnosti drugih mentalnih poremećaja, pa mu je potrebno liječenje kod psihijatra. Često se pojavljuje delirij popraćen halucinacijama koje, umjesto ideja, predstavljaju percepciju stvari koje ne postoje, poput slušanja glasova, viđenja čudovišta ili osjećaja ugriza insekata.

Važno je ne brkati zabludu s delirijem , što je stanje mentalne konfuzije povezano s promjenama u aktivnosti mozga, a najčešće pogađa uglavnom hospitalizirane starije osobe ili osobe s demencijom. Saznajte više o tome što je delirij i njegovi glavni uzroci.

Glavne vrste

Postoji nekoliko vrsta delirija, a glavni su:

1. Zabluda progona ili paranoje

Nosilac ove vrste zablude vjeruje da je žrtva progona i kaže da postoje neprijatelji koji ga pokušavaju ubiti, otrovati, klevetati ili mu žele nanijeti zlo, a da to nije istina.

2. Zabluda veličine

U ovom slučaju, osoba vjeruje da je superiorna drugim ljudima, jer ima važan položaj ili ima fantastične vještine, poput primjerice da imaju supermoći, da su Bog ili predsjednik republike, na primjer.

3. Zabluda o samo-upućivanju

Osoba je uvjerena da neki događaj ili predmet, pa makar i beznačajan, ima posebno značenje. To se čini središtem promatranja i pažnje, pa čak i najznačajniji događaji imaju vrlo važno značenje.

4. Zabluda iz ljubomore

Kod ove vrste zablude, osoba je uvjerena da ga je partner prevario, te počinje vidjeti bilo kakav znak, poput izgleda, riječi ili stavova, kao dokaz svoje sumnje. Ovakva situacija može potaknuti pojavu agresija i nasilja u obitelji.

5. Prevara kontrole ili utjecaja

Pogođena osoba vjeruje da svojim postupcima i razmišljanjem kontrolira druga osoba, grupa ljudi ili vanjske sile. Oni također mogu vjerovati da su na njih utjecali zračenje, telepatije ili posebni strojevi kojima upravlja neprijatelj kako bi im nanijeli štetu.

6. Ostale vrste

Postoje još neke vrste delirija, na primjer, erotomanijak, u kojem osoba vjeruje da je druga osoba, obično slavna, zaljubljena u njega, somatska, u kojoj postoje uvjerenja o izmijenjenim tjelesnim senzacijama, uz druge, poput mističnog ili osvete.

Pored toga, može postojati miješani poremećaj obmanjivanja u kojem vrste zabluda mogu varirati bez prevladavajućeg tipa.

Što uzrokuje delirij

Deluzijski poremećaj je psihijatrijska bolest, i iako njegovi točni uzroci još nisu razjašnjeni, poznato je da je njegova pojava povezana s genetskim promjenama, jer je češća među ljudima u istoj obitelji, osim čimbenika rizika okoliša, što može uključivati ​​npr. upotrebu droga, traumu glave, određene infekcije ili negativna psihološka iskustva.

Delirij također može biti simptom koji je dio ili se može zbuniti s drugim psihijatrijskim bolestima, kao što su shizofrenija, shizofreniformni poremećaj, oštećenje mozga, opsesivno-kompulzivni poremećaj, teška depresija ili bipolarni poremećaj. Saznajte više o tome što je shizofrenija i kako je prepoznati.

Potvrda dijagnoze delirija vrši se nakon procjene psihijatra, koji će promatrati predstavljene znakove i simptome, pacijentov način govora i, ako je potrebno, zatražiti testove kako bi se utvrdile druge vrste bolesti koje mogu utjecati na slučaj.

Kako se provodi tretman

Liječenje delirijem ovisi o njegovom uzroku, a općenito je potrebno koristiti antipsihotičke lijekove, poput Haloperidola ili Kvetiapina, na primjer, antidepresive ili sredstva za smirenje, ovisno o pojedinom slučaju, koje naznači psihijatar.

Psihoterapija je također vrlo važna, s kognitivno-bihevioralnom terapijom koju je razvio psiholog. Obitelj će također trebati pomoć, tražeći upute članova obitelji i predlaganje grupa podrške. Razvoj zablude i trajanje liječenja su promjenjivi i mogu trajati satima, danima, mjesecima ili godinama, što ovisi o težini i kliničkim stanjima pacijenta.

Jesu li delirij i halucinacija isto?

Delirij i halucinacija različiti su simptomi jer, iako je zabluda vjerovati u nešto nemoguće, halucinacije su pogrešne percepcije, koje se manifestiraju vidom, sluhom, dodirom ili mirisom, poput viđenja mrtvih ljudi ili čudovišta, slušanja glasova, osjećaja uboda ili mirisa koji ne postoje, na primjer.

Ovi se simptomi mogu pojaviti odvojeno ili biti zajedno kod iste osobe i obično se pojavljuju u prisutnosti drugih mentalnih poremećaja, kao što su shizofrenija, depresija, shizoidni poremećaji, psihoze ili intoksikacije lijekovima.