- Alzheimerovi simptomi kod mladih ljudi
- Brzi Alzheimerov test. Ispitajte ili otkrijte koliki je rizik od obolijevanja od ove bolesti.
- Koji su mladi ljudi najviše izloženi riziku
- Što učiniti u slučaju sumnje
Alzheimerova bolest je vrsta sindroma demencije koja uzrokuje degeneraciju i progresivno oštećenje mozga. Simptomi se pojavljuju malo po malo, u početku s oštećenjem memorije, što može prerasti u mentalnu zbrku, apatiju, promjene raspoloženja i poteškoće u obavljanju svakodnevnih poslova, poput kuhanja ili plaćanja računa, na primjer.
Ova se bolest češće javlja kod starijih osoba starijih od 60 godina, no moguća je pojava i kod mlađih odraslih. Kada pogađa mlade ljude, ova se bolest naziva ranim Alzheimerovim, ili porodičnim, što je rijetko stanje i javlja se samo zbog genetskih i nasljednih uzroka, a može se pojaviti nakon 35. godine života. Bolje shvatite koji su uzroci Alzheimerove bolesti i kako dijagnosticirati.
Alzheimerovi simptomi kod mladih ljudi
Simptomi kod Alzheimerove bolesti su progresivni, odnosno pojavljuju se postupno. Dakle, početni znakovi i simptomi su suptilni, često neprimjetni, ali pogoršavaju se tijekom mjeseci ili godina.
| Početni simptomi | Napredni simptomi |
| Zaboravljajući gdje ste čuvali predmete; | Mentalna zbrka; |
| Imate poteškoće u pamćenju imena, adresa ili brojeva ljudi; | Izgovaranje besmislenih stvari; |
| Pohranite predmete na neuobičajenim mjestima; | Apatija i depresija; |
| Zaboravite važne događaje; | Česti padi; |
| Poteškoće u orijentaciji u vremenu i prostoru; | Nedostatak koordinacije; |
| Poteškoće u obavljanju izračuna ili pisanju riječi; | Urinska i fekalna inkontinencija; |
| Imate poteškoća u pamćenju aktivnosti koje ste često izvodili, poput kuhanja ili šivanja. | Poteškoće u osnovnim dnevnim aktivnostima, poput tuširanja, odlaska u kupaonicu i razgovora telefonom. |
Važno je napomenuti da prisutnost jednog ili nekih od ovih simptoma ne potvrđuje prisutnost Alzheimerove bolesti, jer se mogu dogoditi u drugim situacijama, primjerice kod osoba koje pate od tjeskobe i depresije, na primjer, ako je potrebna konsultacija s neurologom, gerijatrirom ili liječnikom opće prakse za procijeniti mogućnosti.
Ako sumnjate da član obitelji može imati ovu bolest, napravite sljedeći test:
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Brzi Alzheimerov test. Ispitajte ili otkrijte koliki je rizik od obolijevanja od ove bolesti.
Započnite test
- Imam dobro pamćenje, iako postoje mali zaboravi koji me ne ometaju u svakodnevnom životu. Ponekad zaboravim neke stvari poput pitanja koje su mi postavili, zaboravim obveze i gdje sam ostavio ključeve. Obično zaboravim što sam išao raditi u kuhinji, dnevnu sobu, ili u spavaćoj sobi i ono što sam radila.Ne mogu se sjetiti jednostavnih i nedavnih informacija poput imena nekoga koga sam tek upoznao, čak i ako se trudim. Nemoguće je zapamtiti gdje sam i tko su ljudi oko mene.
- Obično sam u stanju prepoznati ljude, mjesta i znati koji je dan danas. Ne sjećam se dobro koji je dan danas i imam male poteškoće sa spremanjem datuma. Nisam siguran koji je mjesec, ali znam prepoznati poznata mjesta ali malo se zbunim na novim mjestima i mogu se izgubiti. Ne sjećam se točno tko su članovi moje obitelji, gdje živim i ne sjećam se ničega iz svoje prošlosti. Sve se znam kako se zovem, ali ponekad se sjetim imena moje djece, unuka ili druge rodbine
- U potpunosti sam u stanju riješiti svakodnevne probleme i dobro se nositi s osobnim i financijskim problemima. Imam poteškoća u razumijevanju nekih apstraktnih koncepata poput npr. Zašto je osoba možda tužna. Osjećam se malo nesigurno i bojim se donositi odluke i zato. Više volim da drugi odlučuju umjesto mene. Ne osjećam se u stanju riješiti nijedan problem i jedina odluka koju donosim je ono što želim jesti. Nisam u mogućnosti donositi nikakve odluke i potpuno sam ovisna o pomoći drugih.
- Da, mogu normalno raditi, kupujem, surađujem s zajednicom, crkvom i drugim društvenim skupinama. Da, ali počinjem imati poteškoća u vožnji, ali još uvijek se osjećam sigurno i znam kako se nositi s izvanrednim ili neplaniranim situacijama. Da, ali Nisam u stanju biti sam u važnim situacijama i trebam nekoga da me prati na društvenim obvezama da bih se mogao pojaviti kao "normalna" osoba drugima. Ne, ne napuštam kuću sam jer nisam u mogućnosti i uvijek mi treba pomoć. Ne, nisam nesposoban napustiti kuću sam i previše sam bolestan zbog toga.
- Veliki. Još uvijek imam posla kod kuće, imam hobije i osobne interese. Više se ne osjećam kao da radim bilo što kod kuće, ali ako oni inzistiraju, mogu pokušati nešto učiniti. Potpuno sam napustila svoje aktivnosti, kao i složenije hobije i interese. sve što znam sama se tuširam, oblačim se i gledam televiziju, a nisam u stanju obaviti nijedan drugi zadatak kod kuće, nisam u mogućnosti sama raditi ništa i trebam pomoć u svemu.
- Potpuno sam sposoban brinuti se o sebi, oblačiti se, periti, tuširati se i koristiti kupaonicu. Počinjem poteškoće u brizi o vlastitoj osobnoj higijeni. Trebam druge da me podsjećaju da moram ići u kupaonicu, ali mogu raditi svoje. Trebam pomoć oko oblačenja i čišćenja, a ponekad piškim po odjeći. Ne mogu ništa učiniti sama i trebam nekoga tko bi se brinuo o mojoj osobnoj higijeni.
- Imam normalno društveno ponašanje i nema promjena u mojoj osobnosti. Imam male promjene u svom ponašanju, osobnosti i emocionalnoj kontroli. Moja se osobnost pomalo mijenja, prije sam bila vrlo prijateljska i sada sam pomalo mrzovoljna. Kažu da sam se puno promijenila i Ja više nisam ista osoba i već me izbjegavaju stari prijatelji, susjedi i daleka rodbina, moje se ponašanje dosta promijenilo i postao sam teška i neugodna osoba.
- Nemam poteškoća s govorom ili pisanjem. Počinjem s poteškoćama u pronalaženju pravih riječi i potrebno mi je duže da dovršim svoje obrazloženje. Sve je teže pronaći prave riječi i imam poteškoće u imenovanju predmeta i primjećujem da imam manje vokabular. Vrlo je teško komunicirati, imam poteškoće s riječima, razumjeti što mi kažu i ne znam čitati ili pisati. Jednostavno ne mogu komunicirati, gotovo ništa ne kažem, ne pišem i ne razumijem baš dobro što mi kažu,
- Normalno, ne primjećujem nikakvu promjenu raspoloženja, interesa ili motivacije. Ponekad postajem tužna, nervozna, tjeskobna ili depresivna, ali bez većih briga u životu. Svakodnevno postajem tužna, nervozna ili anksiozna i to postaje sve učestalija. Svaki dan se osjećam tužno, nervozno, tjeskobno ili depresivno i nemam interesa ili motivacije za obavljanje bilo kakvog zadatka. Tuga, depresija, anksioznost i nervoza su moje svakodnevne pratnje i potpuno sam izgubio interes za stvari i više nemam motivacija za ništa.
- Savršenu pažnju, dobru koncentraciju i odličnu interakciju sa svime oko sebe. Počinjem teško da obraćam pažnju na nešto, a danju postajem pospano, imam poteškoće u pažnji i malo koncentracije, pa mogu ostati zurim u točku ili sa zatvorenim očima neko vrijeme, čak i bez spavanja. Dobar dio dana provodim spavajući, ne obraćam pažnju ni na što, a kad pričam kažem stvari bez logike ili nemaju nikakve veze s temom razgovora. Ne mogu obratiti pažnju na ništa i potpuno sam prepušten.
Koji su mladi ljudi najviše izloženi riziku
Alzheimerova bolest se u ranoj ili obiteljskoj pojavi javlja u manje od 10% slučajeva ove bolesti, a nastaje zbog nasljednih genetskih uzroka. Stoga su osobe s najvećim rizikom osobe koje već imaju bliski srodnik s ovom vrstom demencije, kao što su roditelji ili djedovi i bake, na primjer.
Djeca osoba s nasljednim Alzheimerom mogu imati genetski test koji može pokazati postoji li rizik od razvoja bolesti, kao što je genotipizacija Apolipoproteina E, ali to je skup genetski test i dostupan u nekoliko neuroloških centara.
Što učiniti u slučaju sumnje
Ako se sumnja na Alzheimerovu bolest u mladih ljudi, važno je konzultirati se s liječnikom opće prakse ili neurologom radi kliničke procjene, fizikalnog pregleda, ispitivanja pamćenja i naručivanja krvnih pretraga.
To je zato što je ova bolest vrlo rijetka kod ljudi koji nisu stariji, a puno je vjerojatnije da se promjena pamćenja može dogoditi i iz drugih uzroka, poput:
- Anksioznost; Depresija; Psihijatrijske bolesti, poput bipolarnog poremećaja; Nedostatak vitamina, poput vitamina B12; Zarazne bolesti, poput uznapredovalog sifilisa ili HIV-a; Endokrinološke bolesti, poput hipotireoze; Ozljeda mozga, uzrokovana traumom u nezgodama ili nakon moždanog udara.
Te promjene mogu narušiti pamćenje i uzrokovati mentalnu konfuziju, vrlo su zbunjene s Alzheimerovom bolešću. Stoga će liječenje biti specifično i prema uzroku, a možda će biti potrebno koristiti, na primjer, antidepresive, antipsihotike ili hormone štitnjače.
Međutim, ako se potvrdi rana Alzheimerova bolest, liječenje će voditi neurolog koji može ukazati na uporabu lijekova, poput Donepezila, Galantamina ili Rivastigmina, uz provođenje aktivnosti kao što su radna terapija, fizikalna terapija i fizičke vježbe, koje su aktivnosti posebno naznačeno u početnoj fazi bolesti radi poticanja pamćenja i pomoći u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Saznajte koje su mogućnosti liječenja za Alzheimerovu bolest.
