Hrana bogata jodom

Hrana koja je najbogatija jodom ona je, na primjer, morsko podrijetlo, poput skuše ili dagnje. Ali, postoje i druge namirnice bogate jodom, poput jodirane soli, mlijeka i jaja. S druge strane, povrće uglavnom sadrži jod.

Jod je važan za proizvodnju hormona štitnjače, koji su važni za rast i razvoj, kao i za kontrolu nekih metaboličkih procesa u organizmu. Manjak joda može izazvati bolest poznatu kao gušavost, kao i hormonalni nedostatak, što u najtežim slučajevima može izazvati kretenizam kod djeteta. Iz tog razloga, ključno je uključiti jod u prehranu.

Popis namirnica bogatih jodom

Neke primjere namirnica bogatih jodom nalaze se u donjoj tablici, pogledajte:

hrana	Težina (g)	Jod po obroku (µg)
skuša	150	255
dagnja	150	180
bakalar	150	165
losos	150	107
oslić	75	75
mlijeko	560	86
neravnina	50	80
škamp	150	62
haringa	150	48
pivo	560	45
jaje	70	37
jetra	150	22
slanina	150	18
Sardine s umakom od rajčice	100	64
pastrva	150	2
tunjevina	150	21
bubreg	150	42
jedini	100	30
sir	48	18

Neke namirnice poput bambusovih izdanaka, mrkve, cvjetače, kukuruza i kasave smanjuju apsorpciju joda u tijelu, pa bi, u slučaju guši ili smanjenog unosa joda, ovu hranu trebalo izbjegavati.

Osim toga, postoje i neki dodaci prehrani, poput spiruline koji mogu utjecati na štitnjaču, pa ako osoba ima bolest povezanu sa štitnjačom, preporučuje se potražiti savjet liječnika ili nutricionista prije nego što uzme bilo koju vrstu dodataka.

Preporuka joda

Preporuke joda u različitim životnim fazama prikazane su u tablici:

godine	preporuka
Do 1 godine	90 µg / dan ili 15 µg / kg / dan
Od 1 do 6 godina	90 µg / dan ili 6 µg / kg / dan
Od 7 do 12 godina	120 µg / dan ili 4 µg / kg / dan
13 do 18 godina	150 µg / dan ili 2 µg / kg / dan
Iznad 19 godina	100 do 150 µg / dan ili 0, 8 do 1, 22 µg / kg / dan
trudnica	200 do 250 µg / dan

Jod funkcija

Funkcija joda je regulirati proizvodnju hormona od strane štitnjače. Jod služi za uravnoteženje metaboličkih procesa rasta i razvoja mozga i živčanog sustava, od 15. tjedna gestacije do 3. godine života.

Osim toga, jod je odgovoran za regulaciju različitih metaboličkih procesa, poput proizvodnje energije i potrošnje akumulirane masnoće u krvi. Stoga se vjeruje da jod može imati antioksidativno djelovanje u tijelu, međutim potrebne su daljnje studije kako bi se potvrdio taj odnos.

Manjak joda

Manjak joda u tijelu može uzrokovati gušavost kod koje dolazi do povećanja veličine štitnjače, jer je žlijezda prisiljena više raditi na hvatanju joda i sintetizirati hormone štitnjače. Ova situacija može uzrokovati poteškoće u gutanju, pojavu kvržica u vratu, kratkoću daha i nelagodu.

Osim toga, jodna fata može uzrokovati i poremećaje u funkcioniranju štitnjače, što može rezultirati hipertireozom ili hipotireozom, uvjetima u kojima se mijenja hormonska proizvodnja.

U slučaju djece, nedostatak joda može uzrokovati gušavost, kognitivne poteškoće, hipotireozu ili kretenizam, budući da neurološki i razvoj mozga mogu biti ozbiljno pogođeni.