Hiperparatiroidizam je bolest koja uzrokuje prekomjernu proizvodnju hormona PTH, koji oslobađaju paratireoidne žlijezde, a koji se nalaze u vratu iza štitnjače.
Hormon PTH pomaže u održavanju razine kalcija u krvi i, zbog toga, njegovi glavni učinci uključuju reapsorpciju kalcija u bubrezima, veću apsorpciju kalcija iz hrane u crijevima, kao i uklanjanje kalcija pohranjenog u kostima da bi se oslobodio u krvotok.
Hiperparatiroidizam može nastati na 3 načina:
- Primarni hiperparatiroidizam: događa se kada bolest paratireoidnih žlijezda sama uzrokuje hipersekreciju hormona PTH, uglavnom zbog adenoma ili hiperplazije tih žlijezda; Sekundarni hiperparatiroidizam: nastaje zbog poremećaja u metabolizmu tijela, koji stimulira paratireoidne žlijezde, posebno zbog zatajenja bubrega, i koji uzrokuje smanjenu razinu kalcija i fosfora u cirkulaciji; Tercijarni hiperparatiroidizam: rjeđi je, karakteriziran je kada paratireoidne žlijezde sami izdvajaju više PTH, a može se pojaviti nakon nekog vremena sekundarnog hiperparatireoidizma.
Kad se utvrdi, hiperparatiroidizam treba odmah liječiti, jer može imati negativne posljedice, poput slabljenja kostiju, povećavajući rizik od prijeloma. Osim toga, višak kalcija u krvi može uzrokovati i promjene u funkcioniranju mišića, bubrežnih kamenaca, povišen krvni tlak i druge kardiovaskularne probleme.
Ova bolest je izlječiva kada se radi operacija uklanjanja žlijezde, no prije toga mogu se navesti lijekovi koji se mogu koristiti za kontrolu simptoma.
Glavni simptomi
Neki od najčešćih znakova i simptoma u slučajevima hiperparatireoidizma su:
- Krhka kost s većim rizikom od prijeloma; Mišićna slabost; Razvoj bubrežnih kamenaca; Povećani nagon za mokrenjem; Konstantna bol u trbuhu; Prekomjerni umor; Razvoj bubrežnog zatajenja ili pankreatitis; Mučnina, povraćanje i gubitak apetita.
Hiperparatiroidizam ne uzrokuje uvijek simptome, posebno u ranim fazama, pa je uobičajeno da se ova bolest prepozna u rutinskim krvnim pretragama, što pokazuje promjene u nivou kalcija u krvi.
Kako dijagnosticirati
Dijagnoza hiperparatiroidizma postavlja se mjerenjem hormona PTH, koji se povećava u svim vrstama bolesti. Zatim će endokrinolog naručiti druge testove koji pomažu u prepoznavanju uzroka problema, poput doziranja kalcija, koja je visoka kod primarne hiperparatireoidizma, a smanjena u sekundarnom, uz testove poput kalcija i fosfora u mokraći, na primjer.
Radiografski pregledi mogu također pomoći u prepoznavanju bolesti, jer pokazuju kosti s demineralizacijom i osteoporozom. U najsavremenijim slučajevima, ovaj test može pokazati formiranje iskopa i proliferaciju tkiva i žila u kostima, što je poznato kao "smeđi tumor".
Uz to, slikovni pregledi regije vrata, na primjer, ultrazvukom, scintigrafijom ili magnetskom rezonancom, mogu pomoći u prepoznavanju promjena u paratireoidnim žlijezdama.
Kako se provodi tretman
Prvi korak u liječenju primarnog hiperparatireoidizma je korekcija razine kalcija, koja, ako su jako izmijenjena, može biti glavni uzrok simptoma. Za to postoje neke različite mogućnosti, uključujući zamjenu hormona, napravljenu posebno kod žena nakon menopauze, jer zamjena nekih hormona pomaže u održavanju razine kalcija u kostima. Lijekovi bisfosfonata, s druge strane, također pomažu povećati taloženje kalcija u kostima, smanjujući slobodni kalcij u krvi. Provjerite ostale uzroke viška kalcija u krvi i kako ga liječiti.
Kirurgija se može ukazati i u slučaju primarnog hiperparatireoidizma, jer uklanja zahvaćene žlijezde, liječeći bolest. Međutim, postoji određeni rizik poput oštećenja živaca koji kontroliraju glasnice ili izrazito smanjenje razine kalcija.
U slučaju sekundarnog hiperparatireoidizma potrebno je ispravno nadzirati i liječiti zatajenje bubrega, zamjenu vitamina D i razine kalcija, koji su smanjeni. Kalcimimetički lijekovi imaju sličan učinak kao kalcij, zbog čega žlijezde proizvode manje hormona. Primjer ovih lijekova je cinakalcet.
