Kognitivne distorzije: što jesu, što jesu i što treba učiniti

Kognitivne distorzije su iskrivljene načine na koje ljudi moraju tumačiti određene svakodnevne situacije, s negativnim posljedicama za njihov život, uzrokujući nepotrebnu patnju.

Postoji nekoliko vrsta kognitivnih distorzija, od kojih se mnoge mogu očitovati kod iste osobe i, iako se mogu dogoditi u različitim slučajevima, češće su one koje pate od depresije.

Otkrivanje, analiza i rješavanje ovih situacija može se provesti pomoću psihoterapijskih sesija, odnosno kognitivno-bihevioralne terapije.

1. Katastrofizacija

Katastrofizacija je izobličenje stvarnosti u kojoj je osoba pesimistična i negativna prema situaciji koja se dogodila ili će se dogoditi, ne uzimajući u obzir druge moguće ishode.

Primjeri: "Ako izgubim posao, nikada neću moći pronaći drugi", "pogriješio sam na ispitu, propadat ću".

2. Emocionalno rasuđivanje

Emocionalno rasuđivanje događa se kada osoba pretpostavi da su njegove emocije činjenica, odnosno on smatra što osjeća apsolutnu istinu.

Primjeri: "Osjećam se kao da mi kolege pričaju iza leđa", "Osjećam se kao da me ona više ne voli".

3. Polarizacija

Polarizacija, također poznata kao „sve ili ništa“, je kognitivna distorzija u kojoj osoba vidi situacije u samo dvije ekskluzivne kategorije, tumačeći situacije ili ljude u apsolutnom smislu.

Primjeri: "Sve je pošlo po zlu u sastanku koji se danas dogodio", "Sve sam učinio krivo".

4. Selektivna apstrakcija

Također poznato kao tunelski vid, selektivna apstrakcija daje se situacijama u kojima je istaknut samo jedan aspekt date situacije, posebno negativan, zanemarujući pozitivne aspekte.

Primjeri: "Nitko me ne voli", "Dan je krenuo po zlu".

5. Mentalno čitanje

Mentalno čitanje je kognitivna apstrakcija koja se sastoji u nagađanju i vjerovanju bez dokaza u ono što drugi ljudi misle, odbacivanju drugih hipoteza.

Primjeri: "Ne obraća pažnju na ono što govorim, to je zato što ga ne zanima."

6. Pismo slovima

Ovo kognitivno iskrivljenje sastoji se u označavanju osobe i definiranju u određenoj situaciji, izolirano.

Primjeri: "Ona je loša osoba", "Ta osoba mi nije pomogla, on je sebičan".

7. Minimizacija i maksimizacija

Minimiziranje i maksimiziranje karakterizira minimiziranje osobnih karakteristika i iskustava te maksimiziranje nedostataka i / ili negativnih aspekata.

Primjeri: "Imao sam dobru ocjenu na testu, ali bilo je i boljih ocjena od moje", "Uspio sam položiti tečaj jer je to bilo lako".