Arahnoidna cista sastoji se od benigne lezije koju stvara cerebrospinalna tekućina, a koja se razvija između arahnoidne membrane i mozga. U rjeđim slučajevima može se oblikovati i u leđnoj moždini.
Te ciste mogu biti primarne ili kongenitalne kada se formiraju tijekom razvoja djeteta tijekom trudnoće, ili sekundarne, kada se formiraju tijekom života zbog traume ili infekcije, i budu rjeđe.
Arahnoidna cista obično nije ozbiljna niti opasna i ne smije je brkati s rakom, a čak može biti i asimptomatska. Postoje tri vrste arahnoidnih cista:
- Tip I: mali su i asimptomatski; Tip II: srednji su i uzrokuju pomicanje temporalnog režnja; Tip III: velike su i uzrokuju pomicanje temporalnog, frontalnog i parietalnog režnja.
Koji simptomi
Obično su te ciste asimptomatske i osoba saznaje da ima cistu tek kad prođe rutinski pregled ili dijagnosticira bolest.
Međutim, postoje slučajevi gdje arahnoidne ciste imaju određene rizike i uzrokuju simptome koji ovise o mjestu na kojem se razvijaju, njihovoj veličini ili stisku li bilo koji živčani ili osjetljivi dio mozga ili leđne moždine:
Cista smještena u mozgu | Cista smještena u leđnoj moždini |
glavobolja | Bol u leđima |
vrtoglavica | skolioza |
Mučnina i povraćanje | Mišićna slabost |
Poteškoće u hodanju | Mišični grčevi |
nesvijest | Nedostatak osjetljivosti |
Problemi sa sluhom ili vidom | Trnce u rukama i nogama |
Problemi s ravnotežom | Poteškoća u kontroli mjehura |
Kašnjenje u razvoju | Poteškoće u kontroli crijeva |
demencija |
Mogući uzroci
Primarne arahnoidne ciste nastaju zbog abnormalnog rasta mozga ili leđne moždine tijekom djetetovog razvoja.
Sekundarne arahnoidne ciste mogu biti uzrokovane različitim stanjima, poput ozljeda ili komplikacija u mozgu ili leđnoj moždini, infekcije poput meningitisa ili tumora.
Kako se provodi tretman
Ako arahnoidna cista ne uzrokuje simptome, liječenje nije potrebno, međutim, mora se periodično pratiti računalnom tomografijom ili MRI, kako bi se vidjelo povećava li se veličina ili postoji li promjena u morfologiji.
Ako cista uzrokuje simptome, treba procijeniti je li potrebna operacija, koja je obično sigurna i daje dobre rezultate. Postoje 3 vrste operacija:
- Stalni drenažni sustav, koji se sastoji od postavljanja stalnog uređaja koji odvodi tekućinu iz ciste u trbuh, kako bi se smanjio pritisak u mozgu, a tu tekućinu tijelo ponovo apsorbira; Fenestracija, koja se sastoji od rezanja lubanje za pristup cisti, i u kojem se u cisti prave incizije, tako da se tekućina isušuje i apsorbira iz okolnih tkiva, smanjujući na taj način pritisak koji vrši na mozak. Iako je invazivniji od prethodnog sustava, učinkovitiji je i konačniji. Endoskopska fenestracija, koja se sastoji od napredne tehnike koja ima iste prednosti kao i fenestracija, ali je manje invazivna jer nije potrebno otvaranje lubanje, što je brz postupak. U ovom se postupku koristi endoskop, koji je vrsta cijevi s kamerom na vrhu, koja odvodi tekućinu iz ciste u mozak.
Dakle, treba razgovarati s liječnikom, kako bi se razumjelo koji je postupak najprikladniji za vrstu ciste i predstavljene simptome, uz faktore kao što su dob, mjesto ili veličina ciste, na primjer.