- Kako se događa hemostaza
- 1. Primarna hemostaza
- 2. Sekundarna hemostaza
- 3. Fibrinoliza
- Kako prepoznati promjene u hemostazi
Hemostaza odgovara nizu procesa koji se odvijaju unutar krvnih žila koji imaju za cilj zadržati krv u tekućini, bez stvaranja ugrušaka ili krvarenja.
Didaktički hemostaza događa se u tri faze koja se odvijaju brzo i koordinirano i uglavnom uključuju trombocite i proteine odgovorne za koagulaciju i fibrinolizu.
Kako se događa hemostaza
Hemostaza se pojavljuje didaktički u tri stupnja koji su ovisni i javljaju se istovremeno.
1. Primarna hemostaza
Hemostaza počinje čim je oštećena krvna žila. Kao odgovor na ozljedu nastaje vazokonstrikcija ozlijeđene žile kako bi se smanjio lokalni protok krvi i tako spriječilo krvarenje ili tromboza.
Istodobno se trombociti aktiviraju i priliježu endotelu krvnih žila pomoću von Willebrandovog faktora. Tada trombociti mijenjaju svoj oblik tako da mogu otpustiti svoj sadržaj u plazmi, koja ima funkciju regrutovanja više trombocita na mjesto lezije, te se počinju prilijepiti jedan za drugo, tvoreći primarni trombocitni čep, koji ima privremeni učinak.
Saznajte više o trombocitima i njihovim funkcijama.
2. Sekundarna hemostaza
U isto vrijeme kad se dogodi primarna hemostaza, aktivira se kaskada koagulacije, zbog čega se aktiviraju proteini odgovorni za koagulaciju. Kao rezultat kaskade koagulacije formira se fibrin koji ima funkciju jačanja primarnog čepa trombocita, čineći ga stabilnijim.
Čimbenici koagulacije su proteini koji cirkuliraju u krvi u svom neaktivnom obliku, ali aktiviraju se u skladu s potrebama organizma i kao krajnji cilj imaju transformaciju fibrinogena u fibrin, što je neophodno za proces stagnacije krvi.
3. Fibrinoliza
Fibrinoliza je treća faza hemostaze i sastoji se od procesa postupnog uništavanja hemostatskog čepa radi vraćanja normalnog protoka krvi. Taj je proces posredovan plazminom, koji je protein dobiven iz plazminogena i čija je funkcija razgradnja fibrina.
Kako prepoznati promjene u hemostazi
Promjene hemostaze mogu se otkriti specifičnim krvnim pretragama, kao što su:
- Vrijeme krvarenja (TS): Ovaj se test sastoji od provjere vremena kada se pojavi hemostaza i može se provesti, na primjer, kroz malu rupu u uhu. Kroz rezultat vremena krvarenja moguće je procijeniti primarnu hemostazu, odnosno ima li trombociti adekvatnu funkciju. Unatoč široko korištenom testu, ova tehnika može uzrokovati nelagodu, posebno kod djece, jer je potrebno napraviti malu rupu u uhu i ima malu povezanost s tendencijom krvarenja osobe; Test agregacije trombocita: Pomoću ovog testa moguće je provjeriti kapacitet agregacije trombocita, što je također korisno kao način za procjenu primarne hemostaze. Trombociti osobe su izloženi raznim tvarima koje mogu izazvati koagulaciju, a rezultat se može primijetiti u uređaju koji mjeri stupanj nakupljanja trombocita; Protrombinsko vrijeme (PT): Ovaj test procjenjuje sposobnost krvi za koagulaciju stimuliranjem jednog od kaskadnih putova koagulacije, vanjskog puta. Stoga provjerava koliko je potrebno krvi da se stvori sekundarni hemostatski čep. Shvatite što je ispit Prothrombin Time i kako se to provodi; Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTT): Ovaj test također procjenjuje sekundarnu hemostazu, no provjerava funkcioniranje faktora koagulacije prisutnih u intrinzičnom putu kaskade koagulacije; Doziranje fibrinogena: Ovaj se test obavlja s ciljem provjere postoji li dovoljna količina fibrinogena koja se može upotrijebiti za stvaranje fibrina.
Uz ove testove, liječnik može preporučiti i druge, kao što je mjerenje faktora zgrušavanja, na primjer, tako da je moguće znati ima li nedostatka bilo kojeg faktora zgrušavanja koji može ometati proces hemostaze.
