Takayasuov arteritis je bolest kod koje dolazi do upale u krvnim žilama, uzrokujući oštećenje aorte i njezinih grana, a to je arterija koja prenosi krv iz srca u ostatak tijela.
Ova bolest može dovesti do nenormalnog sužavanja krvnih žila ili aneurizmi, pri čemu su arterije nenormalno proširene, što može dovesti do simptoma kao što su bol u ruci ili prsima, hipertenzija, umor, gubitak težine ili čak dovesti do ozbiljnijih komplikacija.
Liječenje se sastoji od primjene lijekova za kontrolu upale arterija i sprečavanje komplikacija, a u težim slučajevima može biti potrebna operacija.
Koji simptomi
Često je bolest asimptomatska, a simptomi su jedva primjetni, posebno u aktivnoj fazi. Međutim, kako bolest napreduje i razvijaju se arterijske strije, simptomi postaju sve očitiji, poput umora, gubitka težine, generalizirane boli i vrućice.
S vremenom se mogu pojaviti i drugi simptomi, poput sužavanja krvnih žila, zbog čega se manje kisika i hranjivih tvari prevozi do organa, uzrokujući simptome poput slabosti i bolova u udovima, vrtoglavice, osjećaja nesvjestice, glavobolje, problema s pamćenje i poteškoće u zaključivanju, kratkoća daha, promjene vida, hipertenzija, mjerenje različitih vrijednosti krvnog tlaka između različitih udova, smanjeni puls, anemija i bolovi u prsima.
Komplikacije bolesti
Takayasuov arteritis može dovesti do razvoja drugih komplikacija, poput otvrdnjavanja i sužavanja krvnih žila, hipertenzije, upale srca, zatajenja srca, moždanog udara, aneurizme i srčanog udara.
Mogući uzroci
Ne zna se sigurno što je u nastanku ove bolesti, ali misli se da je riječ o autoimunoj bolesti, kod koje imunološki sustav greškom napada same arterije i da ovu autoimunu reakciju može pokrenuti virusna infekcija. Ova bolest je češća kod žena i javlja se češće kod djevojčica i žena u dobi od 10 do 40 godina.
Ova se bolest razvija u 2 stadija. Početni stadij karakterizira upalni proces krvnih žila, nazvan vaskulitis, koji utječe na 3 sloja arterijske stijenke, koji obično traje mjesecima. Nakon aktivne faze započinje kronična faza, odnosno neaktivna faza bolesti, koju karakterizira proliferacija i fibroza cijelog arterijskog zida.
Kad bolest napreduje brže, što je rjeđe, fibroza se može nepravilno oblikovati, što uzrokuje stanjivanje i slabljenje arterijske stijenke, što rezultira stvaranjem aneurizmi.
Kako se provodi tretman
Liječenje ima za cilj kontrolu nadupalne aktivnosti bolesti i očuvanje krvnih žila kako bi se izbjegle dugoročne nuspojave. U upalnoj fazi bolesti liječnik može propisati oralne kortikosteroide, primjerice prednizon, koji mogu pomoći u liječenju općih simptoma i spriječiti napredovanje bolesti.
Kada pacijent ne reagira dobro na kortikosteroide ili ima relaps, liječnik može povezati, na primjer, ciklofosfamid, azatioprin ili metotreksat.
Kirurgija je malo korišteno liječenje ove bolesti. Međutim, u slučajevima renovikularne arterijske hipertenzije, cerebralne ishemije ili teške ishemije udova, aneurizme aorte i njihovih grana, aortne regurgitacije i opstrukcije koronarnih arterija, liječnik može savjetovati obavljanje operacije.
